Nakon gotovo pedeset godina izlaženja (prvi svezak objavljen 1978. godine), upravo je objavljen najnoviji, 26. svezak Zbornika Kastavštine. I ovoga je puta, kao i uvijek dosad, prvenstveno posvećen pojedinim temama povijesti Kastavštine, koja je svojedobno obuhvaćala mnogo šire područje od današnjega. Zajedno s pridruženim općinama do pred stotinjak godina sezala je od Rječine pa do današnje slovenske granice.
Upravo su kastavsko-slovenski povijesni odnosi glavna tema ovoga sveska. Kao što urednik ovoga, 26. sveska, Ervin Dubrović, piše u Predgovoru, …“kastavski zidari, klesari i japneničari, odlazili su poslom u Kranjsku, a slovenski kočijaši, prijevoznici i gostioničari dolazili su k nama. Pripadali su istome zavičaju i istoj pokrajini. Kotar Volosko je sve do pada Austro-Ugarske obuhvaćao Kastavštinu i druge dijelove Liburnije, kao i područje kojemu je upravno središte bio Podgrad, te sezao duboko u slovenske predjele, a mnoge su hrvatske i slovenske obitelji bile rodbinski povezane.
S obzirom na glavnu temu, za ovaj je svezak bila naročito važna suradnja sa slovenskim suradnicima, na čelu s Jankom Boštjančićem, ravnateljem Parka vojne povijesti (Park vojaške zgodovine) u Pivki, koji je okupio slovensku autorsku ekipu. Igor Gardelin je na osnovu građe iz Republičkog arhiva Slovenije napisao tekst Ostavinski inventar vlasnika Kastavske gospoštije Ivana Krstitelja viteza de Thierryja iz 1791., Janko Boštjančić na osnovu građe iz župnog arhiva u Slavini tekst Svećenik Josip Jurčić, Kastavac u Sloveniji, a Božidar Premrl na osnovu sustavnih višegodišnjih istraživanja i obimne građe, Kastavski japneničari na radu u Sloveniji, o majstorima proizvođačima živog vapna. Salvator Žitko je napisao Slovensko – hrvatski narodni preporod u Istri i prilike u Kastvu, naročito se posvećujući kastavskim kulturno-prosvjetnim društvima Istarskoj vili i Udruzi sv. Mihovila u Rubešima, a Kristina Riman je napisala Istarske povedice i pjesme iz Kastavštine Jakova Volčića (Jakoba Volčiča), Slovenca, svećenika koji je u Kastvu sakupljao narodne pjesme.
S hrvatske strane tekstove je napisalo više autora – Sanja Holjevac Propovijedi Josipa Jurčića na hrvatskom jeziku iz Župnog arhiva u Slavini. Davor Vilo Jardas iz Breze, svjedok izgradnje posljednjih japnenica, opisao je u kastavskom govoru svoje uspomene na Brežanske japlenice. Ivan Jeličić donosi zanimljiv prikaz o sporu dvaju susjednih općina, Podgradsko – kastavska prepiska iz 1918., a Marija Puharić Harašlić Hrvatsko – slovenske pogranične rodbinske veze.
Druga se glavna tema 26. sveska Zbornika Kastavštine nametnula kao podsjećanje na najpoznatiju kastavsku pobunu protiv feudalne vlasti – Kapetan Morelli, 1666. Uz tristotine i šezdesetu obljetnicu kastavske pobune i Morellijeve smrti, Adrian Filčić piše dva teksta – Priča o Morelliju kroz stoljeća sjećanja i Nova saznanja o Franji Morelliju, koja piše na osnovu novopronađene građe u Arhivu Republike Slovenije u Ljubljani. Filčić donosi i prijevod ključnih pisama važnih za nova saznanja o suđenju u Kastvu. Ervin Dubrović u tekstu Si smo ga!, prikazuje književne obrade legende o kastavskom kapetanu od kraja devetnaestoga do druge polovice dvadesetoga stoljeća.
Uz ovo izdanje Zbornika treba napomenuti da su uz urednika, u uredništvu zbornika surađivali i Janko Boštijančić i Dean Jurčić, da je važan doprinos dao prevoditelj i korektor prijevoda sa slovenskog Domagoj Rubeša, da je lektorica i korektorica bila Gordana Ožbolt, a da je za vizualno oblikovanje ovoga sveska Zbornika zaslužna dizajnerica Vesna Rožman. Svezak je tiskan u tiskari Grafika Helvetica u Rijeci.



