Gradske Zidine
Kastavske zidine jedan su od najcjelovitije očuvanih kompleksa gradskih bedema s kraja 15. i početka 16. stoljeća i vrijedan spomenik fortifikacijske arhitekture Hrvatske. Sustav zidina građen je kao „utvrda u utvrdi“ čiji vanjski dio čini obrambeni zid oko cijelog naselja, a unutarnji utvrda oko župne crkve. Zidine, čiji opseg iznosi oko 750 m, zatvaraju površinu nepravilnog oblika, veličine oko 27.000 m². Sačuvano je šest od nekadašnjih sedam kula u vanjskom bedemu te tri kule koje definiraju plato s crkvom sv. Jelene Križarice.
Crekvina
Na mjestu nekadašnje crkve Marijina uznesenja, uništene u potresima, isusovci su u XVII. i XVIII. stoljeću gradili veliku istoimenu crkvu za koju nije pouzdano utvrđeno je li ikada dovršena. O gradnji crkve sačuvano je tek nekoliko narodnih legendi. Na prostoru ruševina crkve, koji Kastavci nazivaju Crekvina, početkom XX. st. uređeno je šetalište, a danas se koristi i kao ljetna pozornica. Odavde šetnice kreću u šumska prostranstva Loze i Lužine, pa je stoga Kastav jedan od rijetkih gradova u kojem se jednim korakom iz grada ulazi u šumu.
Gradski trgovi
Grad Kastav smješten na stjenovitoj uzvisini nad morem u svojoj strukturi sadrži nekoliko značajnih gradskih trgova, koji kao mjesta okupljanja predstavljaju izuzetno bitne javne prostore od kojih se svaki formirao na specifičan način. Unutar stare gradske jezgre najznačajniji su trg Lokvina i trg Istarske vile, a neposredno uz zidine to su trg Fortica i trg Matka Laginje.
Trg Lokvina kao što mu i samo ime nalaže razvio se iz tipične kraške vrtače na gradinskoj uzvisini, koja je u obliku lokve skupljala kišnicu za potrebe grada. Ovaj prostor predstavljao je glavni gradski trg i jezgru oko koje su se urbanistički razvojem dalje širile ulice grada. Od početka 15. stoljeća na tome se mjestu nalazio stari Kaštel, u kojemu su prebivali kapitani – namjesnici koji su u ime vlasnika upravljali Kastvom i cijelom gospoštijom.
Trg Istarske vile manji je gradski trg povezan s trgom Lokvina, na kojem se predviđa uređenje male ljetne pozornice i auditorija na otvorenom.
Trg Fortica kao nekadašnja utvrda danas je šetalište i ugodno mjesto za predah u hladovini krošnji stabala, uz prekrasan pogled na Kvarner i Učku.
Ulaz na Forticu ukrašava štandar (jarbol za zastavu), s uklesanim riječima Kastav va Ustavnom letu 1861. godine.17
Trg Matka Laginje koji se proteže strmom površinom okrenutom prema moru zauzima ključni predprostor ulaza u staru gradsku jezgru kroz glavna vrata Volticu, pa je tako danas postao jedno od glavnih mjesta okupljanja lokalnog stanovništva.
Trg Belveder smješten je van gradske jezgre, a predviđeni sadržaji na trgu su vidikovac, šetnica, dječji park i ugostiteljski objekti.
Gradska loža
Gradska loža je sagrađena 1571. godine u vrijeme kapetana Pavla Zadranina. U srednjem vijeku pod Ložom su građani Kastva bili obavještavani o svim važnim događanjima, a u novije vrijeme Kastavci se okupljaju na zabavama i raznim svečanostima. U njoj se za Dan Grada Kastva, 6. lipnja, održavaju svečane sjednice Gradskoga vijeća. Kastavska Loža najveća je i najočuvanija građevina te vrste na prostoru Kvarnera.
Terasasti vrtovi
Terasasti vrtovi definirani su kao zelene površine s uglavnom niskim zelenilom i djelomično obradivim površinama, koje kao i ulice, slijede slojeve uzvisinskog terena koje se protežu u smjeru sjever-jug. Dio vrtova koji se nalazi unutar zidina povijesne jezgre zapravo su manji dio cjeline kultiviranog krajolika koji se u karakterističnim terasama spuštaju sve do dna vrtača Gornji i Donji Mišinci istočno od Grada. Kroz vrtove danas vode isti putevi koji su prikazani na katastru iz 1819. godine. Ovi zemljani putovi su zapravo planirane rampe širine do dva metra izgrađene od suhozida.
Materijalna pokretna kulturna baština
Muzejska zbirka Kastavštine – jedna je od pet dislociranih zbirki Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, otvorena za javnost od1981. godine. Zahvaljujući angažmanu i predanosti stanovnika Kastavštine, te radu djelatnika muzeja prikupljeno je oko dvije tisuće predmeta, arheološka, etnografska, kulturno povijesna građa te predmeti vezani uz Narodnooslobodilačku borbu. U stalnom postavu realiziranom 2005. predstavljena je sa oko sedamsto izložaka, bogata priča Kastva i okolice koja seže od kasnog paleolitika i mezolitika do sredine 20. stoljeća naglašavajući čuvanje tradicijskih vrednota, običaja i umijeća te slobodarski karakter grada i ljudi sadržan u vremenski protežnoj borbi za pravicu.
Ovaj postav se trenutno preuređuje.
Zbirka Mići zavičajnog muzeja – Projekt Mići zavičajnih muzeja započela je udruga Kastafsko kulturno leto 2002. godine, s ciljem osviještenja kulturnog identiteta i revitalizacije starih obrta, koji su u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća bili zaštitni znak grada Kastva. Kako bi se tradicija sačuvala, a korisnicima omogućio autentičan doživljaj utemeljen na kulturnom identitetu, pokrenuta je inicijativa otvaranja četiri obrtne radionice s dugom tradicijom i malim muzejskim zbirkama koje prikazuju pojedine obrte.
Nematerijalna kulturna baština
Zakon Grada Kastva iz 1400. godine – Na temelju starog običajnoga prava potkraj 1400. godine nastao je Kastavski statut koji je uređivao život u općini, koji je potvrdio status Kastva, kao upravnog i sudskog sjedište Kastavštine od kasnog 14. stoljeća pa sve do 19. stoljeća, kada je tu ulogu preuzelo Volosko. Prvi zapis Zakona nije sačuvan, ali je sačuvano nekoliko prijepisa na čakavskom, latinskom, talijanskom i njemačkom jeziku. Zakon je danas je pohranjen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a donosi mnoge zanimljivosti o načinu života toga vremena i odredbama kojih su se morali držati stanovnici
Kastavštine.
Kastavska čitalnica – Osnutak kastavske Čitalnice 1866. dio je šireg preporodnog pokreta hrvatskoga naroda započetoga sredinom 30-ih godina XIX. st. u Banskoj Hrvatskoj. Tako je kastavska Čitalnica, kao prva takva udruga u Pokrajini Istri s Kvarnerskim otocima, dala svoj upečatljiv obol u daljnjim preporodnim poduhvatima, a širi kastavski prostor je iznjedrio pripadnike druge generacije hrvatskih preporoditelja: znamenitoga Vjekoslava Spinčića, te Matka Mandića i Matka Laginju.
Delavska škola – Važnost obrtništva potvrđuje i činjenica da je samo dvije godine nakon što je u Zagrebu otvorena prva obrtna škola na hrvatskim prostorima, 1885. godine otvorena Delavska škola u Kastvu kao jedna od prvih škola takve vrste u ovoj regiji. Mladići koji su u toj školi dobivali stručna znanja postajali su kasnije vrsni zanatlije – kamenoresci, kovači, bravari, zidari, tesari, po kojima je i danas ovaj kraj poznat. Među velikim učiteljima u ovoj školi bio je i otac kastavskih zanatlija, Milan Brozović, po kojem današnja Osnovna škola u Kastvu dobiva ime.
Povijesne ličnosti
Grad Kastav imao je mnogo stanovnika koji su svoj radom i djelom obilježili različite segmente povijest grada i njegova razvitka. U nastavku slijedi
kratki pregled života samo nekih od njih:
Vincent iz Kastva – freskoslikar iz druge polovice 15. stoljeća. Njegovo najpoznatije djelo su freske u crkvi svete Marije na Škrilinah u Bermu kraj Pazina. Ime mu je zapisano na bočnim vratima crkve, kao i godina 1474. Ciklus zidnih slika prekriva 46 polja, prikazujući događaje iz Marijinog i Kristovog života. Najpoznatiji prikazi su Ples mrtvaca i Kolo sreće.
Ivan iz Kastva – freskoslikar koji je vjerojatno potekao iz radionice Vincenta iz Kastva. Oslikao je 1490. godine crkvicu sv. Trojstva u Hrastovlju u Sloveniji.
Juraj Vlah (1700. – 1772.) – kapetan Kastavske gospoštije u razdoblju od 1738. do 1772. godine, što znači da je pune 34 godine obnašao tu dužnost. Nosio je titulu kapetana Kastva, Veprinca, Mošćenica i Podbrega.
Ante Dukić (1867.-1952.) – bio je učitelj i književnik. Dukić je jedini istarski književnik kojemu je pjesma „Hram“ navodno prevedena na 15 jezika, između ostalog, na švedski i hebrejski.
Milan Marjanović (1879. – 1955.) – književnik, publicist i političar. Godine 1905. uređivao je Riječki novi list, a u Zagrebu je 1914. godine pokrenuo tjednik Književne novosti.
Matko Mandić (1849.-1915.) – rođen je u Mihotićima. Bio je jedan od vođa političkog pokreta Trsta i Slovenskog primorja te uz Matka Laginju i Vjekoslava Spinčića ulazi u čuveni Istarski trolist vođa hrvatskog pokreta od 80-ih godina 19. stoljeća do Prvog svjetskog rata.
Matko Laginja (1852.-1930.) – rođen je u Klani. Bio je odvjetnik, književnik, novinar, parlamentarni zastupnik, hrvatski ban. Boreći se za prava Hrvata u Istri, 1883. g. pokušao je održati prvi govor na hrvatskom jeziku, ali su ga u toj namjeri spriječili talijanski zastupnici.
Vjekoslav Spinčić (1848.-1933.) – rođen je u Spinčićima. Njegovo prezime je jedno od najstarijih u Kastavštini. Bio je političar, pisac i svećenik.
Vladimir Nazor (1876.-1949.) – Veliki hrvatski književnik živio je u Kastvu od 1908.
do 1918. godine. Bio je nastavnik i ravnatelj Učiteljske škole u Kastvu. Na kastavskom čakavskom narječju napisao je nekoliko najljepših pjesama. Od svih najpoznatije su: Galiotova pesan, Žena zapušćena, Seh duš dan i druge.
Ivan Matetić Ronjgov (1880. – 1960.) – rođen je u Ronjgima. Proučavao je narodnu glazbu Istre, Hrvatskog primorja i sjevernojadranskih otoka te stvorio, nakon punih 25 godina rada i upornosti, istarsku ljestvicu.
