Zbog dotrajalosti prostora i postava Muzejske zbirke Kastavštine, zbirke Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka koja se nalazi unutar zaštićene povijesne jezgre grada Kastva, Grad Kastav je zahvaljujući značajnoj donaciji Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Primorsko-goranske županije i uz vlastita sredstva, tijekom 2021. i 2022. godine, pristupio nužnim građevinsko-obrtničkim radovima i opremanju, nabavi multimedijalne opreme i interaktivnih aplikacija, izradi multimedijskog sadržaja i tisku, sve za potrebe novog postava muzejske zbirke, kojeg su, uz budni nadzor Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, projektirali Sanjin Kunić, Andrea Bušić Vargić, Sanja Štampalija i Igor Crnković.
Ukupna vrijednost provedenog projekta je 171.800,00 eura, u čemu je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske sudjelovalo sa 67.000,00 eura, a preostala sredstva zajednički su osigurali Primorsko-goranska županija i Grad Kastav.
Zahvaljujući ovoj vrijednoj investiciji, Muzejska zbirka Kastavštine postala je zaista reprezentativan muzejski prostor te vrijedan dodatak kulturnoj i turističkoj ponudi Kastavštine.
Muzejska Zbirka Kastavštine koja djeluje kao dislocirana zbirka Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka otvorila je svoja vrata davne 1981. godine, uz obilježavanje dana Grada 6. lipnja. Prvotna ideja Kastavaca bila je osnivanje zbirke posvećene književniku Vladimiru Nazoru koji je vršio službu upravitelja Učiteljske škole u Kastvu do kraja Prvog svjetskog rata. Tada je započelo prikupljanju građe od stanovništva Kastavštine. Ubrzo se uvidjelo da prvotna ideja o osnivanju memorijalne zbirke Nazoru, prikupljenom građom nadilazi temu. Na kraju je odlučeno osnivanje Muzejske zbirke Kastavštine kakvu danas poznajemo, a uz odbor zadužen za zbirku ostvarena je suradnja s djelatnicima Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka koji su radili na prvom postavu. Zbirka kroz godine baštini i prezentira kulturno-povijesne teme koje su vezane za grad Kastav i Kastavštinu.
Nove muzeološke prakse i novi način promišljanja o muzejima s vremenom su nametnuli potrebu za novim muzejskim postavom na čijem se osmišljavanju i mogućnosti izvedbe radi od 2017. do 2020. godine. Autori nove muzeološke koncepcije Marko Badurina, Vana Gović Marković, Tamara Mataija i Jasna Ujčić Grudenić, kustosi Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, osmislili su teme i odabir predmeta. Izvedbeni projekt i način prezentacije posjetiteljima izradio je dizajner Sanjin Kunić sa suradnicima. Koncept se bazira na već dobro utvrđenoj podjeli iz prethodnog postava gdje su određena vremenska razdoblja podijeljena kroz tri prostorije, dok ulazna prostorija ostaje rezervirana za povremene izložbe što je novost za razliku od prvotno učinjenog postava.
Povijest Kastva i Kastavštine podijeljena je kroz tri teme stalnog postava. U prostoriji nazvanoj Kako je nastao Kastav posjetitelje se upoznaje s nastankom prvotnog naselja i razvojem grada. Odabrani su arheološki nalazi u vidu pektorala i fibula nađenih arheološkim istraživanjima u gradu i okolici. Kameni s glagoljskim natpisima i zvono s crkvice sv. Viktora govore o pojavi glagoljice na području Kastavštine. Carske diplome Habsburških careva jamče Kastvu slobodu i priznavanje Kastavskog zakona, a kratki dokumentarni film tematizira graditeljsku baštinu.
Kulturno-prosvjetni život Kastavštine posvećen je školstvu u Kastvu, Kastavskim društvima i preporodnom periodu u Kastavštini. Odabrani predmeti poput pernice, pločice nacrta i gipsanih odljeva svjedoče o trima školama Pučkoj, Delavskoj i Učiteljskoj koje su dale izraziti doprinos u školovanju djece ovog kraja. Izložene medalje i fotografije svjedoče o društvima poput Istarske vile, Prvom taboru 1871. na brijegu sv. Mihovil, mnogim znamenitim ličnostima i preporoditeljima poput Vjekoslava Spinčića, Matka Mandića i Matka Laginje.
Život na granici prikazuje podjelu Kastavštine nakon Prvog svjetskog rata, Kastavštinu u Drugom svjetskom ratu i patnju stanovništva u fašističkim i nacističkim logorima. Od izložaka ističe se logoraško odijelo Ivana Trinajstića iz koncentracijskog logora Dachau. Podjela i granice Kastavštine u međuratnom periodu prikazana je kartografskom animacijom.
Ulazna prostorija naslova Kako su živjeli Kastavci ostavlja mogućnosti za povremene izložbe s temama iz života i običaja grada i građana.
Stalni postav obogaćen je multimedijskim sadržajem u vidu animacija fibula i pektorala, nacrta Delavske škole, kratkog filma o životu na granici, pismima Ivana Trinajstića iz logora, te biografijama poznatih ličnosti Kastavštine. Tako posjetitelji pomoću tableta koje će dobiti u postavu mogu doznati više zanimljivih povijesnih činjenica. Multimedijski sadržaj izradio je Igor Crnković zajedno sa suradnicima.
Muzeološka koncepcija i izvedbeni projekt stalnog postava recenzirali su zagrebački muzeolozi dr.sc. Darko Babić i dr.sc. Žarka Vujić, a potvrdu je dalo Hrvatsko muzejsko vijeće pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske u lipnju 2020. godine.
Povodom otvaranja novog stalnog postava, posjetitelji će moći besplatno razgledati muzej u sljedećim terminima:
- srijeda 25. siječnja od 13 do 18 sati
- četvrtak 26. siječnja od 13 do 18 sati
- petak 27. siječnja NOĆ MUZEJA od 18 do 22 sata.
