Kastavska čitalnica

15.07.2014

140. OBLJETNICA KASTAVSKE ČITALNICE, PRVE HRVATSKE ČITAONICE U ISTRI

Na početku bijaše riječ. Riječ se razvijala i ostala. Prva ustanova u Istri koja je odigrala bitnu ulogu u poticanju i širenju domaće, hrvatske riječi bila je kastavska čitaonica osnovana 1866. Ovogodišnja okrugla obljetnica, prilika je za prisjećanje i promišljanje, tadašnjeg duha, kao i današnjeg stanja svijesti. Također za njegovanje čitalačke kulture, poznavanje, čitanje i čuvanje knjiga - čovjekova najboljeg prijatelja.

Kastavska čitaonica izrasla je u tijeku narodnog preporoda u austrijskoj pokrajini Istri s kvarnerskim otocima. Objedinjujući edukativnu, kulturno-prosvjetnu i političku djelatnost, odigrala je bitnu ulogu u društveno-političkom životu Kastavštine i Istre. Njeni istaknuti predstavnici i članovi bili su: Vjekoslav Vlah (prvi predsjednik),  Antun Rubeša (tajnik), Ernest Jelušić (blagajnik), dr. Fran Bachmann, Andrija Marotti, predstavnici Istarskog trolista – Matko Laginja, Matko Mandić, Vjekoslav Spinčić... Čitalnica je izrazito važna kao organizator Prvoga Tabora Hrvata Istre i kvarnerskih otoka. Na masovno posjećenoj skupštini održanoj uz krilaticu Složimo se, 21. svibnja 1871. u Rubešima podno Kastva, izraženi su zahtjevi za većim nacionalnim, gospodarskim i kulturno-prosvjetnim pravima. Govornici skupa izrazitog odjeka na narodni pokret bili su: Ernest Jelušić, Franjo Marotti i dr. Marijan Derenčin iz Rijeke.

U Kastavštini je utjecala na osnivanje niza kulturno-prosvjetnih društava, Bratovšćine hrvatskih ljudi u Istri (1874.), Kastavskoga delavskog društva (1886.), Istarske vile (1901.)... U Istri i primorju označila je početak čitaoničkoga vala, koji ubrzo prerasta u suradnju i gostovanja. Čitaonica je bila omiljelo mjesto druženja, čitanja hrvatskih i stranih publikacija, raznih novina, osobito Poučnog, gospodarskog i političnog lista Naša sloga, pokrenutog 1870. u Trstu, tada jedinog istarskog lista na hrvatskom jeziku. Raznolik knjižnični fundus obuhvaćao je edukativna izdanja raznih tematika, zabavna štiva, širok raspon književnih publikacija. Osobito knjige Matice hrvatske, Družbe Svetoga Mohora i Matice slovenske, Svetog Jeronima. Bila je čest organizator i domaćin zbornih nastupa, zabava i kulturnih programa. Uglavnom su se izvodila domoljubna djela hrvatskih pisaca (Ivana Mažuranića, Augusta Šenoe, Ivana Trnskog) i radovi kastavskih narodnjaka (pjesme Andrije Marottija Jurjenića, komedija Šilo za ognjilo Matka Laginje...). Poviestno znamenite zabave ... za sve slojeve pučanstva (Naša sloga, 1905.) uključivale su i tradicionalne pusne zabave, kostimirane plesove s tombolama, uglavnom održavane u prostorima Narodnog doma u Kastvu.

Čitaonica je ... kroz četrdeset godina dizala ponosno svoju glavu, visoko dizala stieg prosvjete, ... ona je bila središtem kulturnoga života, nepredobiva kula rada i energije. Ona je sada najstarija hrvatska čitaonica čitave Istre, ona je bila prva i jedina, što je probudila Kastavšćinu, taj neslomivi bedem hrvatstva, to gnijezdo sivih sokolova: Laginje, Mandića i Spinčića. Iz članka u Našoj slozi (1907.) saznajemo, proslava 40.godišnjice održana je 25.08.1907. na Crekvini. Tekst romantično evocira svečanost čitaoničara, Istarske vile te drugih udruženja Kastavštine. Uz koncert i ples zabavni dio programa uključivao je izbor ljepotice, sajam, tombolu, šaljivu poštu (humoristične tekstove koji su se dijelili posjetiteljima), paljenje umjetnih vatra (vatromet), a šarenilo su upotpunjavale raznobojne papirnate trake - korijandoli i serpentine... Šetnju, ples i kolo, kavalirsko ophođenje s damama, prati i svečarski dress code. Duge haljine od svile sa čipkom, najčešće bijele rukavice, često i nakit, a odijela, bijele košulje i leptir - mašne (vjerojatno bez obzira na socijalni sloj) za muškarce.

Tadašnju medijsku krilaticu Svi u Kastav ponavljamo kao poziv za posjet Muzejskoj zbirci Kastavštine, kulturno-povijesnom postavu u kojem bitno mjesto zauzimaju eksponati kastavske Čitalnice.

 Ksenija Orelj, kustos PPMHP - MZK

LEGENDE UZ FOTOGRAFIJE (u: Galerija fotografija)

Br.1

Otisak pečata Hrvatske čitaonice i potpis predsjednika Kazimira Jelušića, tadašnjeg načelnika, Kastav, 1903.

Br.9.

Fotografija članova čitaoničkog - taborskog Odbora: Vjekoslav Vlah, Ernest Jelušić, Franjo Stedile, Fran Bachmann, Antun Rubeša, Vjekoslav Jelušić, Antun Jurinac, Martin Vlah, Šime Jurehman, Kastav, oko 1871.

Br.10.

Fotografija Istarske vile prigodom proslave desetogodišnjice udruženja i razvića zastave, Josip Skrablin, Opatija, 03.09.1911.

Prikaz je jedno od vrijednih svjedočanstva bogatog društvenog života krajem 19. i početkom 20. stoljeća kada je Kastav imao središnju ulogu u administrativnom, obrtničkom, kulturnom i prosvjetnom životu mikroregije. Zahvaljući radu prijašnjeg voditelja MZK, Stanka Spinčića, sakupljeni su podaci s imenima većine portretiranih članova.

U prvom redu s lijeva prema desno prikazani su: Kazimir Jelušić (načelnik), Marija Lučić r. Stanić, Vicenca Diminić r. Bačić, Emica Stipković, Ivan Rubeša, Gajo Milneršić (voditelj zbora), Dolfo Jelušić, Franjo Stipković, Ida Bačić, Andrijana Karlavaris ud. Petaros, Ernest Grosman. U drugom redu: Karlavaris, Anzelmo Buzdon, Pepina Jurdana, Milena Barkošova (?), Darinka Karlavaris ud. Bačić, Ljudevit Jelušić, Dolfo Jurinac Belac (barjaktar), Savica Šimunova Sinčić (?), Liza Babić Plavšić, Klementina Rubeša ud. Đurđević, Ana Karlavaris ud. Bačić, Mate Blečić, Dane Brozović. Treći red: Berto Vlah, Berto Dubić, Ivan Sinčić (?), Valentin Bačić, Riko Stipković, Oskar Tepeš, Riko Jelušić Šundrić, Karlavaris (?), Ivan Karlavaris, Vjekoslav Munić Turčić, Riko Jurinčić. U četvrtom redu: Ivan Rubeša (?), Anton Dukić Antičin, Marot Pepić Zvončićev, Bondetov (?), Hedvig Jelušić, (?), Aleksandar Rolih. U petom redu: Đuro Đurđević, (?), Žaneto Brozović, Adam Lučić, Jurjeničin (?), Lojzo Dukić, Ivan Rubeša File. U prvom planu prikazani su članovi sokolskog odjela: Ive Vlah, Ferdo Karlavaris, (?).      

Br. 15 i 15b

Ulaz u Grad: volta i loža; Glavni gradski trg: Lokvina, Edmund Jelušić, Kastav, kraj 19.st.

Ugledni riječko – opatijski fotograf E. Jelušić snimio je više fotografija s tematikom Kastva, neke kao dar kastavskoj Čitaonici. Vrsni portreti i gradski prizori ističu se estetskim i reportažnim karakterom.

Br. 16.

Pogled na Kastav i sakralne objekte, u prvom planu: Sveti Viktor, Sveta Lucija na groblju, u pozadini: Sveta Jelena i Crekvina, grafika, Vijenac, Zagreb, 1880.

Br. 22.

Fotografija kastavskog načelnika Kazimira Jelušića, Edmund Jelušić, Rijeka, oko 1910.

Br. 29.

Fotografija Eme (r. Defranceschi) Kleinmayr, učiteljice i ravnateljice ženske pučke škole, aktivne članice kastavske čitaonice, Edmund Jelušić, Rijeka, kraj 19.st.

MZK 101

Spomen-knjiga proslave 60. godišnjice zastupnika naroda prof. Vjekoslava Spinčića, Vladimir Nazor, Kazimir Jelušić, Općina Kastav, Tiskara Tomičić i dr., Knjigovežnica M. Vahtar, Opatija, 1909.

MZK 119

Spomenica 25.godišnjice Hrvatske čitaonice u Kastvu, prve hrvatske čitaonice u Istri, Vinko Rubeša, Tiskara Dolenc, Trst, 1892., sačuvano od 33. - 61. str.

Vinko Rubeša, autor nažalost samo dijelom sačuvane Spomenice bio je kastavski učitelj, književnik i vrsni kroničar kastavske povijesti. Tekstove je objavljivao u listovima Naša sloga, Novi list, Crvena Hrvatska... te u Izvješćima pučkih škola Kastva i okolice.

MZK 176, 176 a

Medalja Prvog tabora u Kastvu, Beč, 1871.

MZK 319

Fotografija svečano odjevene ljepotice, Ilario Carposio, Rijeka, 1909.

MZK 342, 346

Razglednice sa svečanosti Drugog tabora, Veselo društvo s medaljama Drugog tabora na reverima; Govornici pod slavolukom Drugog tabora, Josip Skrablin, Rubeši, 1911.

U spomen na Prvi tabor, na 40. obljetnicu održan je drugi, također u Rubešima kraj crkve Svetog Mihovila. Značenje Prvog tabora, te smjernice razvoja hrvatskog naroda u Istri iznijeli su narodni zastupnici dr. Ivan Poščić i Vjekoslav Spinčić, te kastavski načelnik Kazimir Jelušić.

MZK 528
Prostor Narodnog doma kojem je ime 1886. nadjenuo istaknuti član Čitaonice, liječnik Fran Bachmann tradicionalno je korišten za okupljanja i proslave kastavske čitaonice. Radi potreba uspostavljanja Učiteljske škole u Kastvu zgrada je 1906. preuređena.