Šetnice u Lozi i Lužini

Šetnice u šumama Lozi i Lužini  otvorene su 15. listopada 2005. godine, na Svjetski dan pješačenja, uz prisustvo mnogobrojnih šetača. Udruga Umirovljenika i starijih osoba Kastav izradila je projekt i dobila donaciju AED/CroNGO-a, a u uz pomoć Grada Kastva - partnera u projektu i Turističke zajednice Grada Kastva projekt je uspješno realiziran. 

Šume Loza i Lužina prostiru se u zaleđu Kastva, na nadmorskoj visini od cca. 320 do 504 m i obuhvaćaju površinu od cca. 33 km2. Šetnice počinju i završavaju u Kastvu, različite su po dužini i vremenu obilaska, zanimljive su i lako dostupne svim ljubiteljima prirode, te omogućavaju uživanje u ljepotama šumskog drveća, bilja i cvijeća, stijenama kraških oblika, dolcima i vrtačama. Mogući su usponi na stjenovite vrhove: Majevi vrh (411m), Stanić (465m) i Mačkov vrh (504m), sa kojih se pružaju lijepi pogledi na šumsko prostranstvo u zaleđu Kastva, na sela Kastavštine kao i na planine i vrhove susjednog Gorskog kotara, Lisine i Učke.
 
Posebnosti staza (dužina i vrijeme obilaska) simboliziraju životinje koje žive u Lozi i Lužini i one prate šetače na postavljenom znakovlju duž staza i  omogućavaju lakše kretanje po odabranoj stazi. Za najkraću je izabran puž, kao metafora za polagano i ograničeno kretanje, za srednju zec, životinja sve rjeđe prisutna u našim šumama koja se kreće brže i više, te za najdužu srna, elegantna životinja brzog i  dugog kretanja koju se često, zbog brojnosti, sreće šetajući šumama. Životinje su označene su na karti i znakovlju različitim bojama: puž — žutom, zec — plavom i srna - crvenom bojom.
 
Na mjestima prirodnih i povjesnih zanimljivosti (Eko staza «Loza», japnenice, Šparožna jama, Rapalska granica, napušteno selo Cari) postavljene su edukativne ploče s kratkim opisom, a na nekim dijelovima staza postavljena su odmorišta: masivni stol i dvije klupe, na kojima umorni šetači mogu predahnuti i odmoriti se uživajuću u miru i tišini šuma.

Prospekt šetnica može se dobiti u uredu Turističke zajednice Grada Kastva, Trg Matka Laginje 5.
karta_setnica_2000.jpg
 

DETALJNI OPISI TRASA ŠETNICA


Šetnica 1:  (puž) 
KASTAV — EKO STAZA — MAJEVI VRH — (411m) — KASTAV
 
Dužina 5,27 km, vrijeme obilaska: 1sat i 40 minuta. Vodi kroz interesantne predjele šume Loza prepune stijena, dolaca i vrtača, prolazi kroz Eko stazu «Loza», obilazi jame — ostatke nekadašnjih japnenica i Rapalsku granicu, te je moguć uspon na Majevi vrh (411m).
 
  Dužina (km) Vrijeme (min)
Kastav (Fortica) — odmorište «Eko staza Loza» 1,10 16
odmorište «Eko staza Loza» - odmorište «Japnenice» 0,68 13
odmorište «Japnenice» — odvojak Majevi vrh 0,48 9
odvojak Majevi vrh — Majevi vrh (411m) — natrag 0,94 29
odvojak Majevi vrh — odmorište «Spinčićev breg» 0,53 10
odmorište «Spinčićev breg» — Belićev breg 0,84 11
Belićev breg — Kastav (Fortica) 0,70 12
UKUPNO: 5,27 1h 40"
 
 
Kratki opis
Od vidikovca Fortica kroz gradska vrata-Voltu do ruševina stare crkve-Crekvina, pored odmorišta «Crekvina» (stol i klupe) po širokoj šumskoj cesti ispod trase dalekovoda kod Veleh ravni  do odmorišta «Eko staza «Loza»» (stol i klupe).
 
Edukativna ploča Eko staza «Loza»
Otvorena je 16.10.1999. godine po zamisli Zavičajne grupe OŠ «Milan Brozović» Kastav koja ju je osmislila i uredila u šumi loza uz podršku Grada Kastva, Šumarije Rijeka, Lovačkog društva «Lisjak», Dobrovoljnog vatrogasnog društva, aktivistica Crvenog križa Kastav i roditelja učenika. Pri tome se željelo da učenici, a i ostali posjetioci Eko staze, spoznaju važnost pripadanja prirodi, upoznaju raznolikost terena te da prepoznaju i imenuju što više vrsta biljnog i životinjskog svijeta.
Prostire se na oko 60.000 m2 šume s raznolikim vrstama drveća i grmlja, interesantnim detaljima kraškog reljefa i uređenim stazama za šetnju. Karakteristične biljne vrste obilježene su pločicama s latinskim i hrvatskim nazivima, na drveće su postavljene brojne kućice za ptice, napravljena je hranilica za divlje životinje, a uređena je i učionica na otvorenome.
Upoznavajući prirodu, njezin biljni i životinjski svijet, učimo kako ju voljeti i čuvati!
 
Skrenuti lijevo i po Eko stazi «Loza», uz oznake o vrstama drveća, drvenih klupa i hranilice za životinje, do prve šumske ceste (5 min.). Po njoj lijevo uzbrdo, pa zatim desno po užoj stazi slijedeći oznake (puž) do odmorišta «Japnenice» (8 min, stol i klupe.).
 
Edukativna ploča Japnenice
Proizvodnja vapna — «japna» u vapnenicama — «japnenicama» pečenjem kamena vapnenca (kalcij-karbonat CaCO3) bio je donedavno tradicionalan obrt u Kastavštini kojim su se bavili «japneničari» - stanovnici Brnčića i okolnih sela.
Za japnenicu se najprije iskopa jama kružnog oblika duboku oko 5 «nog» (oko 2 m), a široku 10 do 12 «nog» (4 do 5 m). Oko jame se gusto zabiju, do 3 m visoki kolci i međusobno isprepletu granjem tzv. «plot». S unutarnje strane slaže se kamenje, najprije do vrha jame gdje se napravi svod u obliku volte tzv. «voltenice», a zatim sve do vrha japnenice. Između kamenja i kolaca nabije se vlažna zemlja.
Na dnu kroz vrata za loženje, unutrašnjost japnenice se puni tanjim drvom tzv. «prašćen», zapali i neprestano gori 10 do 12 dana te se pomoću visoke temperature od kamena dobije vapno. Japnenica se pokrije zemljom i pusti 3 dana da se ohladi, otkrije se i vadi tzv. živo, neugašeno vapno (kalcij-oksid CaO), koji se koristi u građevinarstvu.
 
Lijevo užom stazom koja vodi kroz predio prepun škrapa i vrtača, uz lijepi ograđeni dolac i kroz veće područja obraslo veprinom. Staza silazi između uređenih prezida i zatim se penje do odvojka za Majevi vrh (9 min.). Skrenuti desno i uskom stazicom do stražarnice i graničnog kamena na tzv. «Rapalskoj granici» (4 min.).
 
Edukativna ploča «Rapalska granica»
Rapalskim ugovorom sklopljenim 12. studenog 1920. godine, nakon Mirovne konferencije u Parizu (1919.), dogovorena je granica između Kraljevine Italije i Države SHS. Kastavština je podijeljena u dva dijela i odcjepljena od Istre.
Razgraničenje time nije gotovo, već je u Rimu 1924. godine sklopljen Rimski sporazum kojim je definirana konačna granica na području Kastavštine. Zapadni je dio Kastavštine ustupljen Kraljevini Italiji, a preostalih 16 kastavskih županija okupljenih u administrativnoj jedinici Kotar (srez) Kastav, ostalo je u granicama Kraljevine SHS, kasnije Jugoslavije. Također, kastavska je općina ostala bez pristupa morskoj obali, iako je vjekovima imala luke u Voloskom i Preluku.
Kapitulacijom Kraljevine Jugoslavije 1941. godine fašistička Italija okupira kotar Kastav i priključuje ga Kvarnerskoj pokrajini. Godine 1943., nakon kapitulacije Italije, Kastavština je pod njemačkom okupacijom sve do oslobođenja 3. svibnja 1945. godine. Na Mirovnoj konferenciji u Parizu (od 1945. do 1947. god.) Mirovnim sporazumom Kastavština je opet sjedinjena s Hrvatskom i Jugoslavijom.
 
Desno starom graničarskom stazom do stjenovitog vrha Majevi vrh (411m) (11 min.) s kojega se otvara pogled na šumske predjele u zaleđu Kastva te sela Halubja. Natrag istom stazom do stražarnice pa lijevo (desno vodi staza do ceste Kastav — Zvirić (označena na karti zelenom bojom)) do odvojka za Majevi vrh gdje je i započeo uspon. Staza nastavlja desno do  široke ceste (4 min.) pa slijedeći oznake na kamenju (puž) po njoj ispod trase dalekovoda  do stare zapuštene cisterne i odmorišta među borovima «Spinčićev breg» (6 min.). Tu se šetnica spaja s šetnicama 2 i 3 (zec i srna) i zajedno nastavljaju po širokoj šumskoj cesti lijevo u smjeru Kastva do asfaltirane ceste na Belićeven brege, te lijevo po toj cesti kroz zaselak Brnini i uz restoran Vidikovac do Fortice.
 
 
 
Šetnica 2:  (zec) 
KASTAV — ZVIRIĆ — STANIĆ (465m) — BRAJANI — KASTAV 
 
Dužina 10,24 km, vrijeme obilaska: 2 sata i 50 minuta. Prolazi kroz predjele šuma Loza i Lužina uz uspon na vrh Stanić (465m) — interesantnu razglednu točku i obilazak napuštenog sela Cari.
 
  Dužina (km) Vrijeme (min)
Kastav (Fortica) — odmorište «Eko staza Loza»                         1,10 16
odmorište «Eko staza Loza» - Zvirić (lovačka kuća)                  2,00 31
Zvirić (lovačka kuća) — cesta Breza-Brajani                                 1,31 21
cesta Breza-Brajani — odmorište «Stanić»               0,40 6
odmorište «Stanić» - vrh Stanić (465m) — natrag                      0,58 17
odmorište «Stanić» - skretanje Kastav (Brajani)                        1,24 19
skretanje Kastav (Brajani) — skretanje napušteno selo Cari   1,61 28
skretanje selo Cari — Cari — odmorište «Spinčićev breg»        0,46 9
odmorište «Spinčićev breg» — Belićev breg                                0,84 11
Belićev breg — Kastav (Fortica)                                                     0,70 12
UKUPNO: 10,24 2 h 40"
 
Kratki opis
Od vidikovca Fortica kroz gradska vrata-Voltu do ruševina stare crkve-Crekvina, pored odmorišta «Crekvina» (stol i klupe) po širokoj šumskoj cesti ispod trase dalekovoda kod Veleh ravni  do odmorišta «Eko staza «Loza»» (stol i klupe). Cestom pravo do raskršća za selo Pavletići (3 min.) pa ulijevo do «Dna Lozi» (1 min.).Desno se odvaja staza šetnice 3 (srna) prema selu Jelovičani, a lijevo cesta koja ide prema šetnici 1 (puž). Strmo uzbrdo cestom  uz proširenje (8 min., lijevo staza i putokaz za Japnenice (puž) , a desno je cesta za duboki dolac Knež dol (interesantan!)) sve do raskršća Zvirić. Desno (100 m) do lovačke kuće Lovačkog društva «Lisjak» Kastav (prije kuće lijevo dolazi obilježena staza (Evropski pješački put E6 i šetnica Klana-Kastav - zgodna poveznica šetnica 2 (zec) i 3 (srna) - označena na karti zelenom bojom).
 
Natrag do raskršća Zvirić pa desno cestom do dolaska na cestu Breza — Brajani gdje se spaja sa šetnicom 3 (srna) koja dolazi iz smjera Breze i zajedno produžuju do Kastva. Lijevo cestom do odmorišta «Stanić» (2 min., stol i klupe) i odvojka za  vrh Stanić (465m). Strmom stazom prema vrhu pored male kapelice i u stijeni isklesane veće rupe — skloništa, koje se nekad koristilo za vojne potrebe, do vrha s kojega se pružaju lijepi pogledi na prostranstvo šume Lužina, susjedni Mačkov vrh (504m), more, sela Kastavštine i planine i vrhove susjednog Gorskog kotara, Lisine i Učke.
 
Natrag do odmorišta «Stanić» pa dalje do prijevoja - usjeka u stijeni (50 m)  strmom silaznom cestom prema selu Brajani (nakon 2 min. s desna dolazi šumska cesta iz Mučića na cesti Rijeka Trst).   Nakon 10 min., prije Brajana skrenuti lijevo na stazu koja ga zaobilazi, pa do asfaltirane ceste na izlasku iz sela (7 min., asfaltirana cesta povezuje selo Brajani s cestom Rijeka — Trst). Odmah skrenuti lijevo na šumsku cestu i kroz interesantano područje šume, uz dolce i vrtače, do imanja s lijepo formiranim travnatim prezidima i donedavno srušenom kućom koja se sada uređuje (7 min.). Dalje do raskršća  cesta (3 min., desno cesta za selo Obadi) pa lijevo cestom do dolaska na šumsku cestu Obadi-Kastav (14 min., 230 m prije dolaska na cestu skreće lijevo šumski put kojim se nakon stotinjak metara dolazi do «kave» - ostataka nekadašnjeg kamenoloma). Cestom lijevo ispod trase dalekovoda i u doba «Rapalske granice» graničnog prijelaza s kućicom (zgodan natpis: «Alle porte deli a patria non si dorme» - «Na vratima domovine se ne spava»), do odvojka za napušteno selo Cari (4 min.). Desno uskom stazicom uz dolac i kamene prezide do ostataka sela (4 min.).
 
Edukativna ploča «Cari»
Napušteno selo Cari karakterističan je primjer nekadašnjeg narodnog graditeljstva u Kastavštini. «Grunat» su činile kuće za stanovanje uz koje su bili izgrađeni «skadnji» za životinje i sijeno, a «umejak», plodna obradiva zemlja, stvoren je krčenjem šume, podzidavanjem i prezidavanjem krškog tla, nanošenjem zemlje na lijehe i male njive uz rubove šume, oko ponikvi, vrtača i dolaca.
Selo je nastalo uz nekada važan put Obadi-Kastav i u njemu je početkom XX stoljeća stanovale dvije familije: jedna (nepoznatog prezimena) do početka I svj. rata i familija Spinčić s petero djece do sredine 1943. godine.
Obrađivanjem škrte zemlje, prodajom vina i mlijeka od krava jedva se preživljavalo. Djeca su se poženila i odselila, a posljednji je iz sela otišao Ivan, u kolovozu 1943. godine, u partizane. Po povratku 1945. godine, našao je poluporušene zgrade, koje su se zbog neodržavanja urušile.
Selo nije više nikad obnovljeno, a od sačuvanih ostataka posebno je interesantna «tornica» - dodatni dio kuće polukružnog oblika gdje se nalazilo ognjište s otvorenom vatrom.
Prema kazivanju Ivana Spinčića — «Ive Carov», posljednjeg stanovnika sela Cari.
 
Natrag po istoj stazi cca 100 m pa skrenuti desno na puteljak koji vodi do ceste Obadi-Kastav (cca 200 m dalje od prethodnog skretanja za Cari) pa desno cestom do raskršća na Spinčićeven brege (5 min.). Cesta desno vodi u Spinčiće, lijevo do odmorišta «Spinčićev breg» i Majevi vrh (puž).  Pravo po širokoj cesti u smjeru Kastva do asfaltirane ceste na Belićeven brege, te lijevo po toj cesti kroz zaselak Brnini i uz restoran Vidikovac do Fortice.
 
 
 
Šetnica 3: (srna)
KASTAV — JELOVIČANI — BREZA — MAČKOV VRH (504m) — ŠPAROŽNA JAMA —  STANIĆ (465m) — BRAJANI - KASTAV
 
Dužina 16,35 km, vrijeme obilaska: 5 sati. Šumskim cestama i stazama vodi kroz šume Loza i Lužina uz moguće uspone na vrhove Mačkov vrh (504m) i Stanić (465m), razgledavanje Šparožne jame i obilazak napuštenog sela Cari.
 
  Dužina (km) Vrijeme (min)
Kastav (Fortica) — odmorište «Eko staza Loza» 1,10 16
odmorište «Eko staza Loza» - skretanje Jelovičani 0,31 5
skretanje Jelovičani — cesta za Brezu (Jelovičani) 1,14 20
cesta za Brezu(Jelovičani) — Sebenjino (lovačka kuća) 2,09 36
Sebenjino (lovačka kuća) — Breza (crkva) 2,09 44
Breza (crkva) — odmorište «Mačkov vrh» 1,29 20
odmorište «Mačkov vrh» - Mačkov vrh (504m) — natrag 0,86 27
odvojak Mačkov vrh — Šparožna jama 0,89 17
Šparožna jama — raskršće (odvojak za Zvirić) 0,75 12
raskršće (odvojak za Zvirić) — odmorište «Stanić» 0,40 6
odmorište «Stanić» - vrh Stanić (465m) — natrag 0,58 17
odmorište «Stanić» - skretanje Kastav (Brajani) 1,24 19
skretanje Kastav (Brajani) — skretanje napušteno selo Cari 1,61 28
skretanje selo Cari — Cari — odmorište «Spinčićev breg» 0,46 9
odmorište «Spinčićev breg» — Belićev breg 0,84 11
Belićev breg — Kastav (Fortica) 0,70 12
UKUPNO: 16,35 5 h
 
Kratki opis
Od vidikovca Fortica kroz gradska vrata-Voltu do ruševina stare crkve-Crekvina, pored odmorišta «Crekvina» po širokoj šumskoj cesti ispod trase dalekovoda kod Veleh ravni  do odmorišta «Eko staza «Loza»».
Cestom pravo do raskršća za selo Pavletići (3 min.) pa ulijevo do «Dna Lozi» (1 min.). Desno stazom prema selu Jelovičani do seoske javne cisterne (13 min.) pa lijevo asfaltnom cestom između kuća do raskršća na rubu sela (desno cesta vodi u Jelušiće, a lijevo strma šumska cesta prema Zviriću (šetnica 2 (zec)) i cesti Sebenjino-Mačkov vrh).
 
Pravo cestom u smjeru sela Breza do raskršća Sebenjino. Cestom lijevo do lovačke kuće «Sebenjino» (110 m) Lovačkog društva «Lisjak»,  pa natrag na raskršće (cesta u smjeru lovačke kuće dalje produžava do raskršća koje omogućava interesantne kombinacije šetnji: lijevo do Zvirića (šetnica 2 (puž)) ili natrag u Jelovičane, desno prema Brezi do staze šetnice 3 (srna), a pravo dalje do raskršća s cestom Breza-Brajani (srna) i tu lijevo prema Mačkovom vrhu ili desno prema Brezi).
 
Od raskršća Sebenjino dalje cestom prema Brezi (nakon 18 min. dolazi se do obilježenih staza: Evropski pješački put E6 i šetnica Klana-Kastav koje lijevo skreću prema Zviriću i Kastvu) do ruševina karaule i dva betonska stupa iz 1920. godine, ostataka  graničnog prijelaza na «Rapalskoj granici» (3 min., cestom desno moguće je doći do sela Brnčići). Produžiti pravo do groblja i crkvice Bezgrešne djevice Marije na rubu sela Breza, najsjevernije i najudaljenije točke šetnice.
 
Pored ploče sa topografskom kartom i opisom šetnica desno cestom do spoja s cestom koja dolazi sa Sebenjina (17 min., pogled na Mačkov vrh) pa pravo cestom do odmorišta «Mačkov vrh» (stol i klupe). Uspon na vrh počinje uskom stazom uzbrdo do raskršća staza (4 min.): pravo do sjevernog vrha (500m) (5 min.) i desno na južni vrh (504m) (7 min). Usponi su kratki i lijepi jer vode kroz područje interesantnih kraških oblika. Mačkov vrh je najviši vrh u Lužini i s njega se pruža lijepi pogled na Kastav (s južnog vrha), susjedni vrh Stanić (465m), more, šume u zaleđu Kastva,  te na planine Gorskog kotara, Lisine i Učke. Na sjevernom vrhu je veliki granični kamen, ostatak «Rapalske granice», a na južnom je interesantna rupa u stijeni s omanjom lokvom vode, ostaci kamenom ograđenih osmatračnica te izbrazdane stijene, vrlo lijep primjer utjecaja kiše i ostalih vremenskih prilika na oblikovanje kamena vapnenca. Natrag dolje istom stazom i cca. 70 m prije silaska na cestu skrenuti lijevo (stazom desno se došlo od odmorišta) i spustiti se na cestu. Cestom dalje do odvojka za Šparožnu jamu (15 min.) i skrenuti desno na stazu koja vodi do ulaza (2 min.).
 
Edukativna ploča»Šparožna jama»
Najveća je špilja u Kastavštini; dugačka je više od 540 m, a dubina od 101 m je svrstava u kategoriju velikih speleoloških objekata.
Karakteriziraju je brojni hodnici i kanali, dvorane visoke i do 12 m, urušeni kameni blokovi, a obiluje brojnim špiljnim ukrasima (kalcitnim nakupinama, stalaktitima, sigama). U najnižem dijelu špilje, u niskoj dvorani, posebno su interesantne vijugave kalcitne kamenice djelomični ispunjene vodom.
U neposrednoj blizini ulaza pronađeni su ostaci špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus) iz kasnog Pleistocena (oko 15.000 godina p.n.e.), što znači da je služila kao brlog toj davnoj izumrloj vrsti medvjeda.
Već u vrijeme Austro-ugarske monarhije bila je uređena za turističke posjete, čime je spadala među prve uređene speleološke objekte takve vrste na ovom području.
Detaljnije informacije o špilji mogu se dobiti u Speleološkoj udruzi — «Estavela» - Kastav.
 
Na ulazu u špilju postavljena su željezna vrata od kojih se ključ nalazi u Udruzi s kojom je moguć i dogovor o obilasku špilje. Inače, u neposrednoj blizini Šparožne jame nalazi se špilja Crljenčina, manja ali bogatija špiljskim ukrasima. Put do nje nije uređen ni obilježen.
 
Natrag na cestu pa desno do raskršća gdje cestom dolazi iz pravca Zvirića šetnica 2 (zec). Dalje, prema opisu šetnice 2 (zec), do vrha Stanić(465m), selu Brajani, napuštenom selu Cari, Spinčićevom i Belićevom bregu do Kastva.
 
Ljepota i raznolikost šuma Loza i Lužina, njihov položaj, laka dostupnost i pogodnost uređenih šetnica za sve vrste rekracijskih aktivnosti obećavaju da će u njima uživati sve veći broj stanovnika Kastva i okolice kao i mnogobrojni turisti.